Danas, 11. septembra, pravoslavni vjernici obilježavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, jedan od najvećih i najstrožih praznika u crkvenom kalendaru. Ovaj dan posvećen je uspomeni na mučeničku smrt Svetog Jovana, proroka i Preteče, koji je postradao po nalogu cara Iroda Antipe. Praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja podsjeća vjernike na snagu istine, na hrabrost u vjeri i na moralnu istrajnost.

Na ovaj dan vlada strogi post. Vjernici se uzdržavaju od mesa, ribe, mliječnih proizvoda, ulja i vina. Dozvoljeno je samo suhojedenje, a izuzetak je ako praznik padne u subotu ili nedjelju, kada se može koristiti ulje i vino. Prema običajima, na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja ne jede se i ne pije ništa crvene boje – paradajz, jabuke, lubenice i vino – jer crvena boja podsjeća na krv svetitelja. Takođe, na današnji dan izbjegava se upotreba noža i drugih oštrih predmeta, pa se hljeb i voće lome rukama.

U narodu se vjeruje da na Usekovanje ne treba obavljati teške poslove niti započinjati nove obaveze. Vjernici se trude da praznik provedu u molitvi, miru i sabranosti. Posebno se ističe da iskrena molitva i ispovijest na ovaj dan donose duhovni mir i snagu da se prebrode životne teškoće.

Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja ima veliku duhovnu i istorijsku važnost. Praznik opominje da istina, iako progonjena, uvijek ostaje vječna. Kroz post, molitvu i pokajanje, vjernici se podsjećaju da je hrabrost u vjeri nagrađena pred Bogom. Upravo zato ovaj praznik zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji i doživljava se kao jedan od najsvetijih dana u godini.